Prvi ratni zlocin na prostoru BiH

Prvi ratni zločin na teritoriji BiH 18 godina bez pravde i kazne
nedjelja, 28 mart 2010

Istina, pravda i kazna za zločince zatražena je u petak sa komemoracije u Sijekovcu kod Broda, gdje je marta 1992. godine, prije početka rata u BiH, počinjen prvi masovni zločin nad srpskim civilima i uopšte prvi zločin u BiH.

Pripadnici regularne Vojske Republike Hrvatske i paravojnih hrvatsko-muslimanskih jedinica iz BiH, prije zvaničnog početka rata u tadašnjoj SRBiH, u Sijekovcu su samo za jedan čas ubili 16 civila.

Najmlađa žrtva bio je sedamnaestogodišnji Dragan Milošević, a najstarija Jovo Zečević, koji je imao 72 godine.

Načelnik opštine Brod Milovan Čerek optužio je Republiku Hrvatsku da je početkom marta 1992. godine okupirala brodsku opštinu i bez objave rata napala Srbe u BiH.

- Samo u noći 3/4. marta iz Hrvatske je u tadašnji Bosanski Brod prebačeno oko 3.000 dobro naoružanih hrvatskih vojnika. Brod je tada postao veliki logor i srpsko mučilište - prisjetio se Čerek.

Masovnim ubistvima u Sijekovcu prethodila je likvidacija tročlane porodice Martić u Brodu.

Obilježavanje stradanja Srba u Sijekovcu po treći put je održano u organizaciji Odbora za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova Vlade RS i opštine Brod.

- Prvi ratni zločini, silovanja, paljenja kuća, ubistva nevinih civila i etničko čišćenje u minulom ratu desili su se nad srpskim narodom u Sijekovcu. Dokazi o ovim zločinima poznati su Haškom tužilaštvu, Tužilaštvu BiH i svjetskoj javnosti, ali još nema kazni za zločince - rekao je na skupu šef Koordinacionog tima Vlade Republike Srpske za traženje nestalih i procesuiranje ratnih zločina Staša Košarac.

On je podsjetio da je od marta do oktobra 1992. godine na području Broda ubijeno 229 srpskih civila, njihove ubice su poznate, ali tužilaštva o tome, kaže Košarac, "svjesno ćute i negiraju stradanje Srba u BiH za vrijeme rata".

Rade Ristović, ministar rada i boračko-invalidske zaštite i predsjednik Odbora za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova Vlade RS, u svom govoru rekao je da se radi o datumu koji je uvršćen među 18 najznačajnijih datuma u RS.

- Kada i zločinci protiv srpskog naroda budu izvedeni pred lice pravde, onda će se moći govoriti o prosperitetnijem zajedničkom životu na ovim prostorima - rekao je Ristović i naglasio da je Srpskoj od neprocjenjive važnosti jedinstvo, naročito političko.

- Žrtve iz svih otadžbinskih ratova koje su izborile slobodu obavezuju da se sa najvećom odgovornošću sačuva otadžbina - poručio je Ristović.

Vijence ispred spomen-ploče sa imenima žrtava položile su delegacije Narodne skupštine RS, Vlade RS, Vijeća naroda, Boračke organizacije RS, Saveza logoraša, Trećeg pješadijskog RS puka, opštine Brod, kao i porodice ubijenih.

U Brodu je u petak održana i javna tribina na temu stradanja Srba u Sijekovcu, te prikazan film "Zovem se Saša", koji govori o dječaku kome su 26. marta 1992. godine hrvatski vojnici ubili roditelje.

Predmet o stradanju Srba u Sijekovcu predat je 22. jula 2003. godine, a obuhvatio je prijavu protiv 68 osumnjičenih za zločin. Krivična prijava, poslije određenog boravka u Haškom tribunalu, proslijeđena je Tužilaštvu BiH, koje ovaj predmet ustupa Okružnom tužilaštvu Doboj.
Vladika Vasilije

U spomen crkvi Sveta velikomučenica Ognjena Marija parastos žrtvama služio je vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije, koji je srpski narod ponovo pozvao na oprost, ali ne i na zaborav.

Vladika Vasilije je rekao da će Sabor Srpske pravoslavne crkve ubijene Sijekovčane proglasiti za novomučeničke stradalnike i da je u toku izrada ikone koja će biti posvećena ovim žrtvama.

- Ovdje je iskazana mržnja i to mržnja đavolom potpomognuta. Srpska Posavina je krvlju natopljena. Ovo je stradalništvo, ovo je kao arena u kojoj su bjesnjeli bezumnici ovoga svjeta. Narod je ovdje mirno živio - rekao je u besjedi poslije parastosa vladika Vasilije.

(Glas Srpske)